Djelovanje Hrvatsko-izraelskog društva – PRIJATELJSTVO BEZ GRANICA

Spomenka Podboj u Kulturnom centru „Šalom“ , 29. 10. 2008. Spomenka Podboj u Kulturnom centru „Šalom“ , 29. 10. 2008.

Hrvatsko-izraelsko društvo osnovano je u Zagrebu 1994. godine s osnovnim ciljem boljeg upoznavanja i zbližavanja između dva naroda, odnosno između dviju država. U našem slučaju to je bolje upoznavanje i širenje prijateljstva između židovskog i hrvatskog naroda te napose između Republike Hrvatske i Države Izrael koja je u Ujedinjenim narodima proglašena nezavisnom daleke 1948. godine. Prebogata povijesna i kulturna baština židovskog naroda dragocjen je izvor iz kojeg crpimo i inspiraciju i snagu za raznovrsne oblike našeg rada.
Iznimno raznovrsnu djelatnost Društvo je razvilo jer je na njegovu čelu od početka pa sve do svoje smrti 17.12.2006. godine bio jedan izniman čovjek – Mišo Montiljo. Svi ostali pomagali smo koliko smo mogli, ali spiritus movens bio je naš Mišo. Imao je izvanredan radni kapacitet, šarm i dobrotu srca kojom je osvajao i pridobivao sve ljude oko sebe. Tako je od početnih stotinjak članova Društva taj broj stalno rastao da bi između 1998. i 2002. godine došao na 700, među kojima je veliki broj uglednih kulturnih i javnih radnika, sveučilišnih profesora, ljudi različitih nacionalnosti, vjera i svjetonazora. Prijateljstvo ne poznaje granice.

Ulogu narodne diplomacije Društvo je odigralo krajem 1995. godine. To je bila organizacija komemoracije okrutno ubijenog izraelskog premijera Yitzhaka Rabina 5. studenog 1995. godine u Jeruzalemu, unatoč činjenici na Republika Hrvatska još nije bila uspostavila diplomatske odnose s Državom Izrael. U našem sjedištu otvorena je Knjiga žalosti u koju su se svi prijatelji upisivali tri dana. Komemoracija je održana 7. studenog, a sve je snimila državna TV ekipa.

Od samog početka Hrvatsko-izraelsko društvo djeluje kroz Kulturni centar i galeriju „Šalom“. U proteklom razdoblju ostvarili smo 1.500 kulturnih događanja mozaičnog sadržaja: izložbi, koncerata, glazbeno-scenskih programa, književnih i filmskih večeri, promocija knjiga, predavanja, proslava itd. u kojima su sudjelovali istaknuti umjetnici, hrvatski i strani, glumci, glazbenici, slikari, kipari, keramičari, književnici, predavači…. U tih je više od 1.500 kulturnih događaja (prosječno 20 termina godišnje) sudjelovalačitava plejada od nekoliko stotina istaknutih umjetnika i uglednih ličnosti, ne računajući brojne članove Mješovitog pjevačkog zbora „Lira“ i drugih gostujućih zborova. Gotovo da je nemoguće sve te uglednike pobrojati, iako ih naša evidencija broji, pa ovom prilikom spominjemo nekolicinu onih koji su na poseban način obilježili i profilirali Hrvatsko-izraelsko društvo kao istinsko društvo prijatelja i okupljalište širokog kruga intelektualaca koji cijene i njeguju toleranciju svake vrste. Kad pokušam, makar površno, zbrojiti sve aktivnosti našeg Društva tijekom proteklih godina, dolazim do nevjerojatnih brojki, kojima komentar nije potreban.

Započnimo s radom naše Galerije „Šalom“ u kojoj je priređen velik broj izložbi. Među izlagačima su bili umjetnici iznimnog ugleda, neki od njih profesori likovnih akademija ili akademici. Rad Galerije krenuo je takvim intenzitetom da je zahtijevao veliki angažman. Ljudi su ubrzo stekli naviku da zidovi u našem prostoru (tada u Vodnikovoj) nikada ne budu prazni. Trudili smo se da ta očekivanja ne iznevjerimo, a ponude za izlaganjem u našoj Galeriji omogućavale su nam da organiziramo 8-10 izložbi godišnje. Svaka izložba bila je praćena i nekim drugim sadržajem: predavanjem ili glazbeno-poetskim programom u kojima su sudjelovali brojni pjevački ansambli poput „Lire“, Zbora „Ivan Filipović“, Zbora Vukovaraca… Tijekom trotjednog trajanja izložbe održavala su se predavanja, promocije knjiga, glazbene slušaonice, proslave blagdana i drugi skupovi, tako da je izložbu pogledalo oko 500 ljudi. Pregledavajući dokumentaciju iz proteklih godina možemo navesti samo neka od mnogobrojnih imena umjetnika koji su bili gosti u našoj Galeriji: Ivan Lacković Croata, Toni Franović, Zlatko Keser, Milena Lah, Marijan Kolesar iz Antwerpena, Edvard Matevosyan iz Armenije, Njegova Ekscelencija Andreas Berlakovich, austrijski veleposlanik u Hrvatskoj, Jurij Luckevič i Galina Gorodničeva iz Ukrajine, Vasilije Jordan, Fadil Vejzović, Marija Delić Suzak, Marija Kovačević Weiser, Milica Savić, Vjera Reiser, Ružica Dešković, Alfred Krupa iz Karlovca, akademik Zlatko Bourek, Dubravka Šimunović iz Vukovara, te godišnje izložbe radova studenata ALU u Zagrebu. U više navrata organizirane su izložbe fotografija hodočašća u Svetu Zemlju Izrael. Među autorima bili su: Snježana Požar, Vinko Šebrek, Zdenko Auzak, Ivica Bitunjac, Krešimir Zimonić i drugi. Slikar Nenad Janković ostvario je dvije izložbe crteža iz Biblijskog ciklusa (Stari i Novi Zavjet), a časna sestra Rozarija Radić, akademska slikarica izlagala je svoje cikluse „S puta po Svetoj Zemlji“ i „Otajstva krunice“ u Godini krunice 2003. godine.

Poseban događaj bila je dokumentarna autorska izložba fotografija Spomenke Podboj „Vukovar – strašno lice rata“, uz prisutnost i sudjelovanje dr. Antuna Bauera i njegove supruge, te ravnateljice Vukovarskog muzeja Ruže Marić. Fotografije su snimljene neposredno nakon deblokade grada Vukovara, te opet mjesec dana kasnije kada su dva autobusa puna naših članova organizirano posjetila Vukovar.

Tijekom proteklih godina održane su brojne promocije knjiga i književne večeri, praćene glazbom, od kojih se mogu izdvojiti: autorske večeri Ranka Marinkovića, o čijem je književnom opusu govorio akademik Ivo Frangeš. Ranko Marinković rado je i često dolazio u naše Društvo, na naše priredbe.Primarijus dr. Teodor Grüner predstavio je svoj esej „Protokoli sionskih mudraca“, koje je objavilo naše Društvo te održao više zapaženih predavanja.Promovirana je knjiga poznate dramske umjetnice i spisateljice Elize Gerner „Oteto zaboravu“, a književnik Anđelko Vuletić predstavio je svoj roman sa židovskom tematikom „Čudotvorna biljka doktora Engela“, „Sjetne sonete“ Antona Koštre predstavio je neponovljivi hrvatski pjesnik JojaRicov. Pet knjiga svojih putopisa iz Svete Zemlje, Egipta, Španjolske i Jordana, predstavila je Spomenka Podboj. Pjesnikinja Ljubica Koren predstavila se zbirkom pjesama „Crni leptiri“. Antologiju suvremene izraelske poezije, zatim zbirku pjesama Jehude Amihaja, Altermanove „Čudne ljude“, te knjigu Ezre Ukrainčika predstavio je priređivač i prevoditelj književnik Đuro Vidmarović, a u našem centru bio je gost suvremeni izraelski pisac Etgar Keret, čija je kratka priča nagrađena na Festivalu u Zagrebu. Spisateljica Jasminka Domaš predstavila je nekoliko svojih izdanja, od kojih ističemo roman „Rebeka u nutrini duše“ i „Nebo na zemlji“. Kultni TV voditelj Vojo Šiljak promovirao je svoje knjige viceva. U dva navrata predstavljene su nagrađene priče i njihovi autori na godišnjim susretima židovske kulture Bejahad. Tetralogiju autobiografske proze Branka Polića, u prisutnosti autora predstavila je Spomenka Podboj.

Posebnim predavanjima obilježili smo stotu godišnjicu Cionističkog pokreta i njegova osnivača Theodora Herzla, te 100 godina Tel Aviva.U brojnim predavanjima na različite teme iz povijesti, kulture, umjetnosti, zdravstva i drugog sudjelovali su mnogi eminentni predavači i uglednici iz Hrvatske i inozemstva. Između ostalih navodimo: Njegovu Ekscelenciju Davida Wantura sa Sveučilišta u Heidelbergu, izraelskog veleposlanika u RH, prof. Jerzy Tomashevskog iz Varšave, prof. Davida Kamhija iz Sarajeva, akademika Viktora Žmegača, dr. Đuru Rosega, Moše Mešulama, vjeroučitelja iz Židovske općine u Zagrebu, prof. Žarka Puhovskog, Zlatka Crnkovića, urednike i prevoditelje, Slavka Goldsteina i dr. Ivu Goldsteina, povjesničara, Jasminku Domaš s predavanjima o judaizmu, a prof. dr. Nenad Prelog i prof. Tomislav Ladan predstavili su nam 1997. elektronički leksikon na 15 jezika objavljen u Leksikografskom zavodu „Miroslav Krleža“ u Zagrebu.

Ugledni dramski umjetnici i prvaci Hrvatskoga glumišta permanetno surađuju i sudjeluju u našim programimra. To su: Eliza Gerner, Ljubica Jović, Zlatko Crnković, Sven Lasta, Špiro Guberina, Sandra Fideršeg, Zdenka Heršak, Mladen Šerment, Biserka Ipša, Marija Dragović Jerković, Nada Klašterka, Dubravko Sidor i drugi. Dramski umjetnici sudjeluju na našim promocijama i književnim večerima kao interpretatori i recitatori. Mnogima je još u sjećanju recital poezije Halila Džubrana u izvedbi Zdenke Heršak, kao i intepretacija humoreski Ephraima Kishona Marije Dragović Jerković.

Na našem glazbenom podiju gostovali su mnogi poznati čak i slavni glazbeni solisti i ansambli. Našla su se tu mnoga ugledna imena iz našeg glazbenog života: operni solisti Krunoslav Cigoj, Nada Ruždjak, Franjo Petrušanec, Hrid Matić, Nadja Jonke, skladatelj Milan Akro, oboist Branko Mihanović, čelist Željko Švaglić, pijanisti Bogdan Gagić, Đorđe Manojlović, Margareta Lukić, Mario Čopor, harfistice Rajka Dobronić, flautistica Tinka Muradori, klarinetist Bruno Philipp, gitaristica Ema Stein i Zagrebački gitaristički kvartet s programom židovskih melodija. Svi ti ugledni pijanisti svirali su na našem dotrajalom klaviru.

Posebno ističemo stalno sudjelovanje Pjevačkog zbora „Lira“ s programima židovskih, sefardskih, jidiš i hebrejskih pjesama i opsežnim repertoarom klasične zborske literature, te uvijek posebno atraktivne folklorne napjeve u obradi njihovog dugogodišnjeg dirigenta Emila Cossetta. Ne mogu se izostaviti ni sjajni solisti „Lire“: Hajrudin Osmanagić i Aleksandar Šandor Pavišić, te pijanistica Nina Cossetto, korepetitorica Opere HNK u Zagrebu.

Čitava jedna koncertna večer bila je posvećena pijanisti Jurici Muraju u povodu njegova prijema u HAZU. Razgovor je vodio ništa manje ugledan prof. Mladen Raukar. Održana je i autorska večer skladatelja i profesora Muzičke akademije u Zagrebu Davorina Kempfa uz sudjelovanje pijanistice Sretne Meštrović, također profesorice na Muzičkoj akademiji, sopranistice Rahilke Burzevske i pijanista Veljka Glodića.U suradnji s Hrvatskim društvom skladatelja održano je nekoliko koncerata violinista i glazbenog pedagoga Radovana Lorkovića koji živi u Švicarskoj, u klavirskoj pratnji Freda Došeka.Skladatelj i pijanist iz Izraela Daniel Galay održao je dvije autorske večeri posebno osvojivši auditorij kletzmer glazbom.Naročito pamtimo koncert Baroknog ansambla „Musicaviva“ na čelu s čembalisticom Višnjom Mažuran, profesoricom na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a na našem glazbenom podiju nastupio je i sastav „Žozeri“ iz Židovske općine u Zagrebu.

U okviru glazbenih slušaonica povjesničarka glazbe Zdenka Weber predstavila je kompozitora Arnolda Schönberga. Prije par godina veliki poznavatelj glazbe i nekadašnji glazbeni urednik Hrvatskog radija, Branko Polić održao je tri glazbene slušaonice pod nazivom „Iz Brankove diskoteke“, s reprodukcijama židovske, sefardske i kletzmer glazbe, koje su oduševile našu publiku.

Hodočašća u Svetu zemlju Izrael posebni su biseri koji rese rad Društva, a plod su golemog zalaganja našeg predsjednika pokojnog Miše Montilja. Održano ih je ukupno 10, prvo u travnju 1996. a posljednje u travnju 2006. godine. Najmasovnije je bilo u proljeće 1997. kad je sudjelovalo više od 260 hodočasnika u znak potpore uspostavi diplomatskih odnosa s Državom Izrael. U svih 10 hodočašća sudjelovalo je ukupno više od 1300 ljudi iz čitave Hrvatske, a mnogi su postali novi članovi našeg Društva. Prikazivali smo filmove koje su naši hodočasnici snimili u Svetoj zemlji, organizirali izložbe njihovih fotografija, održali predavanje i tribine i na sve načine propagirali naša hodočašća u Izrael.

Društvo je permanentno razvijalo međunarodnu kulturnu suradnju s Mađarskom, Ukrajinom, Češkom, Poljskom, Armenijom, te napose s Državom Izrael. Bili smo suorganizatori gostovanja glazbenih solista i ansambala iz Izraela, kao što je Izraelska filharmonija pod ravnanjem Zubina Mehte i Kibutz zbora uz Palači Lisinski, Izraelskog kvarteta u Preporodnoj dvorani te Kibutz zbora koji je gostovao u programu Zagrebačkih ljetnih večeri. Već spomenuti kompozitor Daniel Galay gostovao je u našem Centru dva puta, a njegova kći čelistica, koja sada živi u SAD-u, koncertirala je u Muzeju Mimara u našoj organizaciji. Pamtit ćemo susret s arapskim Židovom Yairom Dalalom, pjevačem, violinistom i virtozom na arapskoj lutnji, etnoglazbenikom koji se sustavno bavi istraživanjem folklorne glazbene baštine Bliskog Istoka i arapske i židovske i poznati je svjetski mirotvorac koji sa svojim glazbenicima obilazi sve kontinente. U Zagrebu je sudjelovao na 3. Festivalu židovskog filma 2009. godine kada je bio gost u našem Kulturnom centru „Šalom“.

Uoči spomenutog filmskog Festivala imali smo cjelovečernji susret s poznatim filmašem, holivudskim producentom i dvostrukim Oskarovcem Brankom Lustigom, koji je zanimljivo govorio o svom životu i radu, uporno se zalažući za edukaciju mladih o stradanjima ljudi za vrijeme Holokausta.

U više navrata posjetili su nas u Zagrebu naši prijatelji iz Lige prijateljstva između Izraela i Hrvatske, kojoj je na čelu Samuel Schlezinger, diplomat i bivši general izraelske avijacije. Razgovaralo se o mogućnostima gospodarske i znanstvene suradnje i čvršćih veza između naših država.

Toliko potreban duh zajedništva razvijali smo i na povremenim izletima (Beč, Varaždin, Vukovar), proslavama blagdana, obilježavanju obljetnica, napose na komemorativnim skupovima za žrtve Holokausta, Jasenovca i drugih stratišta, te na veselim dočecima Nove godine u našem prostoru.

U okviru naših brojnih aktivnosti organizirali smo i tečaj hebrejskog jezika, koji je držala prof. Sonja Makek, prevoditeljica i sudski tumač za hebrejski.

Kada sve sumiramo dolazimo do impresivnih brojki, koje se mogu činiti nevjerojatnima, ali nisu. Treba naglasiti da je Zlatno doba u radu Društva bilo razdoblje između 1998. i 2002. godine, kada smo imali ritam jedne priredbe tjedno, što je više od standarda za jedan profesionalni centar kulture. To Zlatno doba, na žalost, više se neće vratiti.

Na kraju valja reći da su javni mediji, napose TV magazin Prizma sustavno pratili rad našeg Društva, kao i Hrvatski radio, Radio Sljeme, a u rjeđim slučajevima tiskani mediji. O našem radu javnost je uglavnom dobro informirana.

Autorica teksta Spomenka Podboj dugogodišnja je voditeljica programa Kulturnog centra „Šalom“ (1995.-2010.)

Tekst je objavljen u časopisu Glas narodne diplomacije 4/II, 2012. godine.

Više u ovoj kategoriji: « Statut Hrvatsko-izraelskog društva

Log in