Zagrebačka sinagoga i povijest Židova u Zagrebu

Prvi Židovi u Zagrebu spominju se već 1355., a prva sinagoga 1444. godine. Ta rana židovska zajednica istjerana je iz sjevernih dijelova Hrvatske 1526., da bi dozvolu za povratak na sjeverna hrvatska područja Židovi dobili tek potkraj 18. stoljeća. To je omogućila zakonska reforma koju je uveo Austrijski car Josip II. U Zagreb i druge krajeve počeli su se doseljavati mlađi Židovi, pretežno neološke (reformirane) sljedbe. Njihova prva židovska općina u moderno doba u Zagrebu je osnovana u prvom desetljeću 19. stoljeća, 1806. godine.

Šest desetljeća nakon toga, 1866./7. već razvijena i bogata zajednica izgradila je sinagogu u današnjoj Praškoj ulici broj 7, u najstrožem središtu grada. Ali tada je Zagreb bio malen grad, a središte mu je bilo na Gornjem gradu. Mjesto za gradnju sinagoge bilo je tada na samom rubu grada, te se na njemu do tada održavao stočni sajam. Sinagoga je izgrađena u «maurskom» stilu, tada vrlo omiljenom u europskom židovstvu, kao predstavnica «romantičnog historicizma» u arhitekturi. Njezin je arhitekt Franjo Klein, popularni europski arhitekt sinagoga, koji ju je projektirao prema uzoru više drugih sinagoga. Sinagoga u Zagrebu je jedna od prvih hrvatskih sinagoga, i najveća je. Unutrašnjost sinagoge bila je bazilikalnog tipa, odnosno podsjećala je na crkvu, s obzirom da je takva odgovarala potrebama bogoslužja u reformiranoj zajednici. U razdoblju između dvaju svjetskih ratova učinjene su neke prilagodbe tadašnjim potrebama vjernika: ugrađene su orgulje i sanitarne prostorije (1921.) i centralno grijanje (1933.). Sinagoga je postala značajnim spomenikom arhitekture u središtu Zagreba, koji se tijekom nekoliko desetljeća značajno proširio i izgradio, u velikome dijelu i zahvaljujući židovskim arhitektima, graditeljima, poduzetnicima i naručiteljima gradnje.

S početkom progona Židova tijekom Drugoga svjetskog rata i uspostavom Nezavisne Države Hrvatske, židovska zajednica u Hrvatskoj i Zagrebu teško je postradala. Žrtvom antisemitskih zakona postala je i zagrebačka sinagoga, koju je srušio vladajući ustaški režim, prezirući činjenicu da je sinagoga bila dragocjeni spomenik i hrvatske kulture. Rušenje je počelo 11. listopada 1941., a dovršeno tijekom zime 1941./2. Materijal je odvezen kao stari građevni materijal, o čemu postoji nekoliko fotografija potajno snimljenih sa susjednog prozora. Nekoliko ostataka mramornih dijelova čuva se u zagrebačkim muzejima i Židovskoj općini Zagreb.

Prostor sinagoge je do danas neizgrađen. Na njemu je nakon Drugoga svjetskog rata neko vrijeme postojala montažna robna kuća, koja je izgorjela, a danas to zemljište eksploatira Židovska općina Zagreb kao parking za iznajmljivanje. Na sinagogu podsjeća samo spomen ploča na sjevernom dijelu prostora, s prikazom njezinog pročelja. Za sada ne postoji dogovor strana koje odlučuju oko gradnje nove sinagoge. Nova sinagoga najvjerojatnije neće biti kopija nekadašnje, već će biti moderni židovski kulturni centar, poput sličnih u svijetu.

Log in